Važna dimenzija transparentnosti plaća: Rodno neutralno vrednovanje radnih mjesta

Direktiva ne zahtijeva samo primjenu objektivnih kriterija pri određivanju plaće. Ona izričito zahtijeva da sustavi plaća i vrednovanja radnih mjesta budu utemeljeni na objektivnim i rodno neutralnim kriterijima, kako bi organizacije mogle procijeniti obavljaju li zaposlenici rad jednake vrijednosti.

Ovo je vrlo važna razlika jer sustav vrednovanja radnih mjesta može biti objektivan, a da pritom nije rodno neutralan. Mnogi tradicionalni pristupi značajnu važnost pridaju čimbenicima poput financijske odgovornosti, tehničke stručnosti ili operativne složenosti, dok se manja vrijednost pridaje komunikacijskim vještinama, emocionalnom naporu, koordinaciji, upravljanju odnosima ili odgovornosti za dobrobit drugih. Posljedica može biti sustavno podcjenjivanje određenih vrsta poslova, osobito onih koje tradicionalno češće obavljaju žene.

Jedan od manje prepoznatih rizika jest činjenica da se pristranost može pojaviti mnogo prije samog ocjenjivanja radnih mjesta. Organizacije same odlučuju koji će kriteriji biti uključeni u sustav vrednovanja, a koji neće. Ako odabrani kriteriji ne obuhvaćaju puni spektar znanja, vještina, napora, odgovornosti i radnih uvjeta prisutnih u organizaciji, sam okvir vrednovanja može dovesti do pristranih rezultata, čak i kada se primjenjuje dosljedno i objektivno.

To predstavlja značajan izazov za organizacije koje provode Direktivu o transparentnosti plaća. Transparentnost može otkriti razlike u plaćama, ali sama po sebi ne može utvrditi jesu li te razlike opravdane. Bez istinski rodno neutralnog pristupa vrednovanju rada postoji opasnost da transparentnost samo učini postojeće nejednakosti vidljivijima, umjesto da otkloni njihove uzroke.

Prilikom preispitivanja svojih arhitektura radnih mjesta i pripreme za usklađivanje s Direktivom, organizacije bi se stoga trebale zapitati ne samo jesu li njihovi kriteriji objektivni, već i jesu li dovoljno sveobuhvatni i rodno neutralni. Možda najvažnije pitanje nije mogu li objasniti razlike u plaćama, već mogu li dokazati da je sam proces određivanja vrijednosti rada pravedan, uravnotežen i oslobođen rodne pristranosti.

U konačnici, Direktiva o transparentnosti plaća predstavlja priliku ne samo za usklađivanje sa zakonodavstvom, već i za izgradnju pravednijih, dosljednijih i vjerodostojnijih sustava nagrađivanja koji prepoznaju stvarnu vrijednost rada u svim njegovim oblicima.

Kako vam možemo pomoći?

Forvis Mazars pruža podršku organizacijama u uspostavi i unaprjeđenju sustava vrednovanja radnih mjesta usklađenih sa zahtjevima Direktive o transparentnosti plaća. Naš pristup obuhvaća pregled postojećih arhitektura radnih mjesta, procjenu usklađenosti s načelom „jednakog rada odnosno rada jednake vrijednosti“, razvoj objektivnih i rodno neutralnih kriterija vrednovanja te identifikaciju potencijalnih izvora pristranosti u sustavima nagrađivanja. Kroz kombinaciju stručnosti u području jednakosti plaća, HR transformacije i regulatorne usklađenosti pomažemo organizacijama izgraditi transparentne, pravedne i održive sustave upravljanja plaćama.