Seminar: „Zapošljavanje stranih radnika bez grešaka: što se promijenilo u 2025. i što dolazi u 2026. godini“

Održali smo seminar na temu „Zapošljavanje stranih radnika bez grešaka: što se promijenilo u 2025. i što dolazi u 2026. godini“, posvećen novim izmjenama Zakona o strancima koje se očekuju u svibnju ili lipnju 2026. godine. Naši stručnjaci dali su pregled novih izmjena te objasnili imigracijske i porezne aspekte zapošljavanja stranih radnika. Kratak opis izmjena nalazi se u nastavku.

U ožujku 2025. godine provedene su izmjene Zakona o strancima koje su značajno utjecale na ishođenje dozvola za boravak i rad te u pojedinim aspektima olakšale, a u drugima otežale zapošljavanje, kako za poslodavce tako i za same strane radnike. Nakon njihove primjene i analize učinaka, najavljene su dodatne izmjene za proljeće 2026. godine.

Tijekom 2025. uvedene su važne promjene za hrvatsko iseljeništvo, kojima se omogućuje reguliranje privremenog boravka u svrhu useljavanja i povratka. Također je produljeno trajanje privremenog boravka, čime je administracija značajno olakšana i policijskim upravama i strancima (npr. dozvole za boravak i rad prema mišljenju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje izdaju se na tri godine, sezonski rad produljen je na devet mjeseci, a članovi obitelji mogu prijaviti boravak na dvije godine).

Dodatno, olakšana je promjena zanimanja kod istog poslodavca te promjena poslodavca nakon godinu dana rada, a uvedena je i mogućnost dodatnog rada. Uveden je i rok nezaposlenosti od 60 dana u kojem stranac može ostati u Hrvatskoj i tražiti novi posao.

Uređeni su uvjeti za izdavanje pozitivnog mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, pri čemu je propisano da poslodavac mora imati najmanje jednog radnika, državljanina RH ili EGP-a, zaposlenog na neodređeno i puno radno vrijeme najmanje godinu dana. Također, poslodavac - pravna osoba mora u posljednjih šest mjeseci ostvarivati promet od najmanje 10.000 EUR mjesečno, dok poslodavac - fizička osoba mora ostvarivati ukupno 15.000 EUR u promatranom razdoblju. Ovi su uvjeti u praksi problematični za nove tvrtke koje žele zaposliti strane radnike.

Uvedene su i odredbe koje uređuju smještaj stranih radnika, kako bi se spriječili neadekvatni životni uvjeti i previsoke najamnine. Također je uvedeno Povjerenstvo za vrednovanje znanja, vještina i kompetencija za potrebe izdavanja EU plave karte, no ono još nije operativno, što je dovelo do dugotrajnog rješavanja zahtjeva.

Tijekom seminara raspravljalo se i o razlici između zakonskog okvira i prakse, budući da zakon ostavlja prostor za različita tumačenja, a policijske uprave primjenjuju vlastita interna pravila. Stoga je u praksi velika prednost imati stručnog predstavnika koji poznaje sustav.

Vlada je najavila nove izmjene Zakona najkasnije do lipnja 2026. godine te su neke stvari izmijenili zbog poslodavaca, ali mnoge nisu poslodavcima u korist. Njima se predviđa da će promjena poslodavca biti moguća već nakon šest mjeseci rada, dok će razdoblje dopuštene nezaposlenosti biti produljeno na tri ili šest mjeseci, ovisno o trajanju dozvole.

Policija će dokumentaciju dostavljati elektroničkim putem (e-Građani), a sezonski radnici moći će dobiti dozvolu do tri godine, uz ograničenje rada do 90 dana ili devet mjeseci godišnje. Dozvole će se izdavati za određenu županiju, što može povećati administrativno opterećenje za poslodavce koji posluju na više lokacija.

IMG_4863.jpeg

Prijava boravka za članove obitelji bit će moguća tek nakon dvije godine boravka nositelja dozvole. Također se uređuju uvjeti za odbijanje zahtjeva, uključujući dokazivanje gospodarske aktivnosti povezane sa zanimanjem i prisutnost ključnog osoblja s reguliranim boravkom.

Jedna od najvažnijih novina je uvođenje obveznog poznavanja hrvatskog jezika (razina A1.1) prilikom produljenja dozvole nakon godinu dana, pri čemu će se ta odredba početi primjenjivati godinu dana nakon stupanja izmjena na snagu.

U završnom dijelu seminara obrađene su porezne implikacije. Ključno je utvrditi porezni status radnika — rezident ili nerezident — jer rezidenti plaćaju porez na svjetski dohodak, dok nerezidenti plaćaju porez samo na dohodak ostvaren u Hrvatskoj.

Posebnu složenost predstavlja upućivanje stranih radnika na rad u inozemstvo, gdje se primjenjuju ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Važno je i utvrditi obveze doprinosa za socijalno osiguranje sukladno EU Regulativi i lokalnim propisima.

Zaključno, pravovremena analiza pravnih i poreznih obveza ključna je za izbjegavanje rizika i usklađenost s propisima.